Ljeto na Islandu čarobno je iskustvo, nalik bajci isprepletenoj divljom prirodom, tišinom i intenzivnim emocijama. Kada sunce ne zalazi, dani postaju beskonačni, a svjetlost boji krajolike zlatnim nijansama. U tih devet dana putovanja Islandom, svaka nova atrakcija otvara vrata drugačijem svijetu – priroda je ovdje moćna i veličanstvena, a čovjek se osjeća malim, ali neizmjerno povezan s njom.

Na otoku živi više od 800.000 lutajućih ovaca. Nešto manje, a opet mnogo ima konja, pa krava, ptica. Ovce su svugdje (tri su uvijek negdje skupa) pa pazite na njih u prometu. Ulovili smo zadnje trenutke prije odlaska puffina. Iako nisam ulovila fotku s ribom u kljunu, njihovo preslatko geganje jako je zabavno. Kažu nam da je ova godina jako čudna – kitovi ne ulaze često u zaljeve jer ima mnogo ribe posvuda. No, ipak smo uspjeli vidjeti nekoliko grbavih iz daljine i par delfina. Dobro se obucite ako se odlučite za turu gledanja kitova – brzina glisera u suradnji s ledenim sjevercem = smrzotina.

Godina je čudna i po činjenici da se ove godine aurora počela pokazivati mnogo ranije. Vidjela se i kod nas u Hrvatskoj nekoliko navrata. Mogli smo je vidjeti svaki dan – da nije bilo oblačno. Varljivi Island priuštit će vam svašta. Kako iz sunca i kratkih rukava par kilometara dalje u sljedećem zaljevu oblačite jakne i kape, tako i cjelodnevno plavo nebo nestaje navečer kad se navuku oblaci i uzaludno u 1,2,3 ujutro virite kroz prozor ima li traga ijednoj zvijezdi. Od 9 noći, jedna nas je ipak počastila – nježni nebeski spektakl nas je oduševio.

Kad dolazimo do cijena, mislim da je sasvim dovoljno reći da je Island najskuplja država Europe nakon Švicarske i treća po redu na svijetu. Da, skupo je. Sve. Jako. Došli ste, tamo ste sljedećih xy dana, pazite, ne pretjerujte ali ne preračunavajte jer ćete se samo sekirati.

Pripremite budžet unaprijed. Ponesite sa sobom hrane (juhe, tjestenine, čajevi, kave, kaše, musli) i birajte smještaj koji ima opremljenu kuhinju. Kupujte u dućanima (Kronan, Bonus), iako je npr. kruh 8€.

Kao što i sami Islanđani priznaju, hrana im nije neka sreća. Dodatno, mi smo razmažen narod po pitanju hrane. Svidjela nam se riba i janjetina, a njihov nacionalni ponos, hotdog, jednostavno je - bez veze. Kavopije ponesite si kavu jer nigdje nismo našli imalo dobru. Vode ima svugdje. Ponesite boce, dotočiti ju možete bilo gdje, čak i u potoku. Obavezno probajte skyr, divno je kremasti!

Islanđani su nekako jednostavno jednostavni. Nekako kao da se uopće oko ničega ne sekiraju. Sve ima svoj tijek, tempom koji oni odrede. Nema sekiranja, nema ljutnje, smirenost i zen. Stanovi imaju velike prozore bez zavjesa i staklene balkone da upijaju što više sunca. Imanja su ogromna, ograde nemaju kraja. Većinom su to farme ili obiteljske kuće s velikim okućnicama. Jako su dobro organizirani – poplava odnese cestu, za jedan dan ju poprave, eruptira vulkan, ništa ne staje, a čim poslože sve mjere otvaraju ceste, Plavu lagunu.

Kako su objašnjavali vodiči na turama - na otoku postoje dva godišnja doma – zima i j* zima. Na jugu je toplije, no temperatura nije prelazila 13-tak stupnjeva. Sve bi bilo ok da ne puše i da ne pada kiša. Mi smo promijenili sve godišnje uvjete – kišu, snijeg, vjetar, sunce. Bili smo u kratkim rukavima i zabundani. A kad na sjeveru zapuše sjeverac imate i besplatni face lifting. Savjeti za odjeću u kolovozu: kabanica, kapa, rukavice (ako idete na more), water/windproof jakna, hlače i cipele, marama/buff. Kišobran ni ne pokušavajte nositi – nema smisla. I ne zaboravite kupaće!

Na Islandu nema Guccija, Prade, Zare, ovih i onih marki. U Reykjaviku postoji jedan jedini H&M. No postoje trgovine sa jako skupom, ali kvalitetnom odjećom jer ista mora biti otporna na sve uvjete. Ako želite pravi komad u nižem skupljem rangu posjetite 66 North ili Ice Wear. Njihov Crveni križ prodaje i rabljene stvari od kojih se oni financiraju, a vi možete malo nošene uščuvane stvari kupiti jeftinije.

Promet je divan. Gušći promet je jedino u Reykjaviku. Čim prođete Golden Circle, aute ćete sretati sve rijeđe i rijeđe. Poštujte sva pravila. Najjeftinija benzinska je roze boje Orkan. Što veći i bolji auto – to bolje, 4x4 obavezno i svo moguće osiguranje koje postoji. Ako puše, pazite kako otvarate vrata, gdje ste, pročitajte kud s autom smijete ići (neke ceste su zabranjene), možete li prelaziti rijeke i sl.

Sve započinje u Reykjavíku, glavnom gradu Islanda. Grad odiše posebnom atmosferom: suvremeni stil isprepleten s tradicijom. Posjet Hallgrímskirkji, impresivnoj crkvi koja dominira gradom, daje osjećaj smirenosti. Ovdje je srce urbanog Islanda, ali ipak prožeto spokojem. Šetnja obalom otkriva Harpu, impozantnu koncertnu dvoranu čiji stakleni paneli svjetlucaju poput polarne svjetlosti.

Iz Reykjavíka se kreće na putovanje kroz Zlatni krug, rutu koja vodi kroz tri najpoznatije prirodne atrakcije Islanda. Prva stanica je Nacionalni park Þingvellir, povijesno mjesto gdje se nekoć okupljao islandski parlament, ali i geološko čudo gdje se euroazijska i sjevernoamerička ploča susreću i razdvajaju. Tišina ovdje ima posebno značenje – dok hodate po ovoj pukotini Zemlje, osjećate njezinu sirovu snagu.

Nakon toga, Geysir i Strokkur su poput plesa vatre i vode. Strokkur svakih nekoliko minuta izbacuje stup vrele vode u zrak, dok vi, preplavljeni uzbuđenjem, iščekujete njegov trenutak. Posljednja stanica Zlatnog kruga je Gullfoss, „Zlatni vodopad“. Buka vode koja pada u duboki kanjon i prskanje hladnih kapljica na licu ostavljaju neizbrisiv trag u srcu.

S južne obale otoka pruža se pogled na beskonačne ravnice prekrivene poljima lave i farmama, no prava čuda kriju se uz obalu. Prvi na putu je Seljalandsfoss, vodopad iza kojeg možete hodati, gledajući svijet kroz zavjesu vode. Taj trenutak, kad osjetite vlagu i vidite dugu koja se stvara u kapima, čini se gotovo nestvarnim.

Skógafoss, veći i moćniji, nalazi se nedaleko. Biti u njegovoj blizini znači osjećati snagu prirode u njenom najčišćem obliku. Dalje prema istoku, crne pješčane plaže Reynisfjara pružaju dojam boravka na nekom drugom planetu. Tmurni bazaltni stupovi i nemirni valovi sjevernog Atlantika ostavljaju posjetitelje u stanju zadivljenosti i strahopoštovanja.

Put vodi prema istoku, gdje se izdiže Vatnajökull, najveći ledenjak u Europi. Laguna Jökulsárlón smještena podno ledenjaka poput zrcala reflektira ledene brijegove koji plutaju u tišini, dok su obližnje „dijamantne plaže“, prekrivene sjajnim kristalima leda, prava poslastica za oči i dušu.

U špilje i na glečer nismo išli jer smo procijenili da nisu toliko spektakularni kao što su u punoj zimskoj ljepoti. Al smo išli u glečersku lagunu na vožnju po jezeru između ledenih divova. Tek kad dođete blizu samog glečera postane svjesni njegove veličine. Kad se odlomi komad, s njih se odvali i komad povijesti. 11% Islanda je prekriveno ledom i tužno je za čuti činjenicu da bi za samo 200 godina taj led moglo nestati.

Istočni fjordovi nose sa sobom osjećaj osamljenosti i spokoja. Ovdje nema velikih gužvi, samo mirni fjordovi, planine koje se uzdižu iz mora i uske ceste koje vijugaju krajolicima. Svako selo, poput ima svoju priču – mala ribarska naselja u kojima se ljudi stoljećima bore s nemirnim morem.

Dolazak u regiju Mývatn donosi susret s vulkanskim krajolicima i geotermalnim izvorima. Krajolik je ovdje gotovo nadrealan – krateri, lava polja i vreli izvori. Hverir, geotermalno područje, sa svojim blatnim kotlovima i isparavajućim fumarolama, miriše na sumpor, podsjećajući na sirovu moć zemlje.

Blizina Dettifossa, najmoćnijeg vodopada Europe, donosi mješavinu strahopoštovanja i čuđenja. Njegova silina i buka odjekuju kilometrima, a svaki trenutak proveden ovdje ispunjen je poštovanjem prema prirodi.

Sjeverni dio otoka vodi do Akureyrija, drugog najvećeg grada Islanda. Ovaj gradić smješten u fjordu nudi šarm usporenog života. Poluotok Snæfellsnes nosi epitet „Island u malom“, jer nudi sve što ovaj otok ima za ponuditi. Mistična planina Snæfellsjökull, prekrivena glečerom, podsjeća na romane Julesa Vernea i avanture prema središtu Zemlje. Kirkjufell, jedan od najfotografiranijih vrhova na Islandu, svojim jedinstvenim oblikom ostavlja dubok dojam.

Posljednji dan vraćate se u Reykjavík, ali sada grad ima novi sjaj. Nakon što ste vidjeli moćne vodopade, ledenjake, vulkane i fjordove, Reykjavik se čini poznatim, gotovo kao dom. A mi smo imali ispraćaj sa stilom. Otišli smo u Grindavik, došli do platforme za gledanje lave iz vulkana koji je eruptirao u svibnju. Rijeke raspucane sasušene lave još uvijek su tople. Jako su krkhke, porozne, šuplje, lagane. Upute kažu možeš sve, samo nemoj hike-ati da ne propadneš u neku rupu. Stajali smo na jednom takvom rubnom brdašcu, skupljali komadiće za suvenire i tri sata proslije gospodin vulkan je bljućnuo. Mi smo ušli na aerodrom, vulkan je eruptirao i s Islanda smo otišli s pogledom iz zraka na nevjerojatni događaj siline prirode. Odjednom se osjećaš tako malen. Ja bih osobno na nekoj sigurnoj udaljenosti, mogla satima gledati u te užarene fontane i spore potoke tekuće magme ispred koje sve nestaje. Koliko mi je strašan, taj mi je prizor očaravajuć.

Islanđani su za ovaj događaj bili spremni odavno. Očekivali su svaki dan i sat da krene. A od zadnje erupcije marljivo svakodnevno dižu zidove za usmjeravanje lave u prostore koji neće naštetiti ljudima i gospodarstvu. U roku od pola sata evakuirali su sve u okrugu vulkana, nije bilo panike ni nespremnosti.

Posljednja šetnja uz obalu, bila je praćena snažnim vjetrom, tako tipičnim za Island. Iako se bliži kraj putovanja, srce je ispunjeno zahvalnošću i emocijama – Island nije samo mjesto, to je osjećaj, snaga prirode i mir koji nosite sa sobom dugo nakon što ga napustite.

Svaki dan na Islandu donosi nepredvidive prizore, neizbrisive trenutke i osjećaj povezanosti s divljom, neukroćenom Zemljom. Ljeto ovdje nije samo sezona, to je vrijeme kad priroda diše punim plućima, a vi postajete dio tog čarobnog ciklusa.

Zemlja vatre i leda: kao što joj s jedne strane led tvori više od 10.000 slapova, rijeke i jezera, s druge su strane vulkani ti koji su zaslužni za neobičan izgled otoka. Crne plaže, polja lave prekrivena mahovinom poput spužve, i eurupcije koje su napravile rasjede, podigle kamenje, ostavili svoje tragove.

Vidjeli smo mnogo, prešli 3.500 km, prošli cijeli krug oko otoka, a vidjeli smo tako malo.

Island vas nekako polako uvuče u sebe. Nepripremljeno i polako zaljubite se u njega i to shvatite tek kad se vratite u svakodnevicu. Tamo jednostavno zaboravite na sve i uživate u malim stvarima.

Prepustite mu se. Ne razmišljajte, ne kombinirajte, samo uživajte.